Nasipanjem obale trajno se uništavaju obalne i pridnene zajednice morskog dna, čiji sastav vrsta ima veliku ulogu u hranidbenim lancima, a može loše utjecati i na primarne gospodarske djelatnosti kao što su ribarstvo ili škamparenje . . . To je "besplatno odlaganje iskopana građevnog materijala u suradnji građevnog lobija i mjesnih vlasti".

Ravnateljica riječkoga Prirodoslovnog muzeja Milvana Arko-Pijevac drži da je nasipanje obale jedna od većih prijetnja prirodi u Primorsko-goranskoj županiji.

Time se, navela je, trajno uništavaju obalne i pridnene zajednice morskog dna, čiji sastav vrsta ima veliku ulogu u hranidbenim lancima, a može loše utjecati i na primarne gospodarske djelatnosti kao što su ribarstvo ili škamparenje.

Arko-Pijevac je istaknula da je prije svakog zahvata na obalnoj crti potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš, u što treba uključiti stručnjake iz više područja.

Biolog mora dr. Marcelo Kovačić iz Prirodoslovnog muzeja ističe posebnu vrijednost najviše stepenice morskog dna tik uz obalu, infralitoralne stepenice, koju izravno ugrožava nasipanje. Ta stepenica, u usporedbi s dubljim koje se protežu preko velikih površina gotovo zaravnjena dna, vrlo je uska, a mnogo više pridonosi biološkoj raznolikosti od dublje, navodi Kovačić.

Nasipanje neprikladnim materijalom, vrlo često i materijalom s gradilišta, proširuje štetan utjecaj na mnogo veći prostor jer taj materijal raznose morske struje, misli Kovačić. Nekontrolirana nasipanja u prošlosti, kad je osjetljivost na to bila znatno manja, nastavljaju se i danas unatoč strogim propisima po kojima se obavljaju takvi zahvati.

Ekolozi duž hrvatskog dijela jadranske obale upozoravaju javnost na planirana nasipanja poput onih u Omišu ili Vodicama, nastojeći da ona budu regularna i što manje ugroze biljni i životinjski svijet najplićeg dijela mora. Loš primjer nekontroliranog nasipanja dobro je poznati Žnjan u Splitu.

Osim planskih i javnih manji problem nisu ni nelegalna nasipanja, koja su često rezultat privatne inicijative. Nasipanje obale u Dramlju uzbunilo je ekologe u udruzi Eko Kvarner. Misle da se takvim nasipanjem uništavaju biološke zajednice u moru i izvori slatke vode uz obalu, a dobiva se turistički neprivlačna i ekološki odbojna obala jer u tom kraju ne će ostati ni metar izvorne obale. Predsjednik Savjeta Eko Kvarnera Vjeran Piršić je, govoreći o problemu neprikladna materijala za nasipanje, ustvrdio, pak, da je nasipanje obale u biti "besplatno odlaganje iskopana građevnog materijala u suradnji građevnog lobija i mjesnih vlasti".

Za nasipanje u Dramlju bit će izrađena studija utjecaja na okoliš, a ono će se onda obaviti strogo po naputcima iz studije, uvjerava Predrag Petrović, nadležni pročelnik crikveničke gradske uprave. Studija će odrediti granice područja i način nasipanja, istaknuo je Petrović, odbacivši mogućnost da će se nasipati građevni materijal s iskopa. Od izvođača radova tražit će se da dosljedno poštuje preporuke iz studije glede materijala, a zemlja pomiješana s kamenjem ne dolazi u obzir, rekao je.

Net.hr

Add comment