Ocjenjivački sud najboljim je ocijenio rad arhitekata Saše Randića i Idisa Turata na natječaju za idejno rješenje budućeg muzeja u Palači Kvarner u kojem će trajno biti izložena brončana statua Apoksiomena, piše Jutarnji list.
Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju radit će arhitekti Saša Randić i Idis Turato, jednoglasno je odlučio četveročlani Ocjenjivački sud na čijem je čelu bio Gari Cappelli, gradonačelnik grada Malog Lošinja. Žiri u kojem su sjedili i arhitekti Mario Perossa i Dubravka Kisić, Hrvoje Giaconi te konzervator Miljenko Domijan, dvije jednakovrijedne druge nagrade na ovom natječaju dodijelilo je Mariju Beusanu i Branku Silađinu.
Koncept smještaja muzeja, posvećenog brončanoj skulpturi grčkog atleta, unutar palače Kvarner osmišljen je kao scenarij prolaska kroz izložbu. Naime, arhitekti koji su pred sebe kao osnovno pitanje postavili pitanje "kako predstaviti savršenu skulpturu koja je izvan vremena kojemu je namijenjena", zaključili su da će približavanje i udaljavanje od kipa, gledanje iz različitih perspektiva, žablje ili ptičje, omogućiti posjetitelju nezaboravan osjećaj tijekom posjeta muzeju.
Arheološka senzacija
Muzej koji je smješten u palaču Kvarner, udaljenu 15-ak metara od mora, predlaže sljedeći scenarij: nakon ulaska u posjetitelji se uz glasnu klasičnu glazbu i mirise mediteranskog bilja kroz zamračene prolaze počinju kretati pokretnim stepenicama. Muzejem će se moći kretati grupe od po 20 posjetitelja, a prvo će ući u prostoriju koja ih uvodi u priču o hrvatskoj arheološkoj senzaciji, važnoj u međunarodnim razmjerima. U toj će se prostoriji nalaziti stolovi koji svijetle, a na njima će biti izloženi svi elementi priče o Apoksiomenu, s tim da prolaz napravljen u obliku meandra osigurava dobar pogled na svaki izložak. U amfiteatru će zatim posjetitelji moći vidjeti film posvećen ovoj grčkoj skulpturi iz 4. stoljeća, a nakon toga po pet posjetitelja ulaze u sobu u kojoj s pomoću periskopa mogu promatrati skulpturu. Kolona zatim započinje uspon uz rampu koja vodi do samog kipa. Sam kip je u bijeloj sobi kristalično osvijetljenih zidova, a dodatno je osvijetljen s nekoliko spot-reflektora. Posjet završava na krovu s kojeg se pruža pogled na Lošinj.
Pronađen među stijenama
Izborom najboljeg rada Grad Mali Lošinj približio se otvaranju Muzeja, za koji se natjecao s gradovima Rijekom i Zadrom, a najviše se govorilo o Zagrebu kao o mogućem mjestu smještaja vrijednog otkrića. Ipak, pobijedio je glas javnosti koja je nedvojbeno bila za to da se kip smjesti onamo gdje je pronađen, uz uvjet da se osiguraju potrebni mikroklimatski uvjeti, što je i učinjeno. Naime, Apoksiomena je prije 10 godina otkrio belgijski ronilac Rene Wouters u arhipelagu otočića Veli Orjule pokraj Malog Lošinja. Skulptura teška oko 300 kilograma bila je uglavljena između dvije stijene. Nakon što je Wouters kontaktirao hrvatske vlasti, krenulo se u akciju vađenja iz mora.
Iako je skulptura stara dva tisućljeća, na njoj je jedino bio uništen prst lijeve ruke. Slijedili su komplicirani procesi restauracije i konzervacije skulpture. Primjerice, samo je proces desalinizacije, uklanjanja soli sa skulpture, trajao godinu dana. U priču se aktivno uključio i British Museum, a skulptura je zatim bila izložena i u Firenci. Nastala je u Lizipovoj školi, a riječ je o jednom od samo sedam prikaza Apoksiomena u svijetu.
• Približavanje i udaljavanje od kipa, promatranje iz različitih perspektiva, žablje ili ptičje, uz popratne zvukove klasične glazbe i mirise mediteranskog bilja, prema ‘scenariju' nagrađenih arhitekata, omogućit će posjetiteljima nezaboravno upoznavanje s vrijednim izloškom iz 4. stoljeća
• U Muzej Apoksiomena ulazit će skupine od po dvadeset posjetitelja. Najprije će se na svijetlećim stolovima upoznati s osnovnim podacima o skulpturi. U amfiteatru će se prikazivati film o tom velikom arheološkom otkriću, zatim slijedi razgledavanje skulpture s pomoću periskopa te uspon do samoga kipa koji će biti smješten u prostoriji u obliku kristala.
Svatko ima pravo na zdrav život.
Comments
To je kao i priča o mega jahtama a dovoljno je bilo nazvati ured za upravljanje javnom imovinom i saznati kako oni o tomu pojma nemaju te kako su oni ti koji upravljaju velopinom te ako nešto želite možete im ponuditi prijedloge i projekte te čak to i kupit.
Pa se pitam i o ozbiljnosti ovog projekta ili je to opet predizborno obećanje.
Ako Cappelli nema osiguran novac iz drugih izvora - a znali bismo da ima i već bi to bilo slavodobitno obznanjeno u svim medijima - onda je i ovo jedno zamazivanje očiju. Odličan plan: Sanader presudi u korist Maloga Lošinja kao krajnjeg odredišta Apoksiomena, svi svršavaju, hvale HDZ, sanadera i Cappelija, onda se ne dogodi ništa, nitko ništa ne gradi, projekti su odlični i svi ih hvale još par godina ( a političari i računaju samo na kratke staze, mandat, najviše dva), a Apoksiomen je negdje drugdje. Tako HDZ uspjeva pobijediti zakone fizike, Apoksiomen je i tu i tamo, birači su i tu i tamo, svi su sretni.