Nezaposlenost na cresko-lošinjskom području ima uzlazni trend, a crne tonove radnoj slici podvlači i činjenica da se zbog demografskih promjena i starenja otočana smanjuje broj aktivnog stanovništva, izvještava Novi list.
Uz odlazak radnog stanovništva u mirovinu zamjetno je da se velik broj mladih po završetku školovanja na kopnu ne namjerava vratiti na otok jer na njemu ne vide perspektivu. Ovim mračnim podacima pridružuje se još jedan. Zbog smanjenog obima posla, restrukturiranja firmi, gašenja određenih djelatnosti, zaposleni otočani kao i ostali stanovnici Hrvatske, neovisno o spolu i stupnju obrazovanja, mogu u svakom trenutku dobiti radnu knjižicu u ruke i postati dio crne statistike i sve veće kolone onih koji se svaki mjesec javljaju na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, a takvih je u cresko-lošinjskoj ispostavi iz mjeseca u mjesec više.
Potvrđuje to statistika jer u tri mjeseca registrirane su 132 nezaposlene osobe više. Naime, u studenom je bilo 497 nezaposlenih, kraj prosinca prošle godine na zavodu je dočekalo njih 574, a samo mjesec dana kasnije brojka je povećana na 629 nezaposlenih.
Tako je na kraju prošlog mjeseca na području Grada Malog Lošinja bilo 512, a na području Grada Cresa 117 nezaposlenih. Najviše je nezaposlenih među mladima, i to na Lošinju u dobnoj skupini od 20 do 24 godine, dok su na Cresu najbrojniji bez posla oni u dobi od 25 do 29 godina.
Među nezaposlenima je više žena nego muškaraca. Na lošinjskom području njih 283, dok je u siječnju bilo 229 nezaposlenih muškaraca.
Najviše nezaposlenih na lošinjskom otočju je sa završenom trogodišnjom školom, te KV i VKV radnika, njih 200, slijedi skupina od 145 nezaposlenih koji su završili srednjoškolska zanimanja u trajanju četiri godine, a njima se pridružuje i još 15 gimnazijalaca. Sa završenom osnovnom školom je 107 nezaposlenih, dok je pet nezaposlenih bez osnovnoškolskog obrazovanja. Ni oni s fakultetima nisu baš traženi, nezaposleno ih je 40, od kojih 15 ima završenu višu školu i prvi stupanj fakulteta, a 25 ih je sa završenim fakultetom.
Na creskom području 70 je nezaposlenih žena i 47 muškaraca. Od 117 nezaposlenih, 45 ih ima završeno trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje ili su KV i VKV radnici. Dvadeset i četiri osobe sa završenom osnovnom školom nema posla, kao ni 21 osoba sa završenom četverogodišnjom srednjom školom, a posao traži i šest gimnazijalaca. Poslu se nada i 10 osoba s višom školom i prvim stupnjem fakulteta, kao i 11 njih s fakultetskom diplomom.
Negativni trendovi s početkom sezone donekle će se zaustaviti, jer će se otvoriti mjesta u turizmu, pa će zaposlenje pronaći i oni s kopna, a na otoke se u sezoni najviše dolazi iz Slavonije.
(Ira Cupać Marković)
Svatko ima pravo na zdrav život.
Comments
S druge strane, Lošinjanima se ne bi trebali zvati svi oni koji Lošinju ne žele dobro, koji ovaj otok smatraju tek dobrim poligonom za svoje unosne mutne poslove i nije ih briga što će biti s ovim prostorom i ljudima nakon što oni "dignu lovu". Oni se nemaju pravo zvati Lošinjanima bez obzira na vrijeme dolaska na Lošinj ili nacionalnost. "Lošinjanstvo" se ne podrazumijeva, već ga treba zaslužiti.
Ne sramim se mojih korjena, ali ti si taj kojega nesto boli kada si isao da replikujes na moju tvrdnju.
Ja razumijem da si ti zaposlen u nekakvom javnom preduzecu pa ti mlacenje prazne slame ulazi u radni staz...ali ja sam bolan preposlen.
@Samonikli Losinjan - pa direktor je Bosanceros, a tko su ostali neznam...ispricavam se sto sam neinformisan.
Direktor nije Bosanceros jer je rođen sa slavonske strane Save. A kad ne znaš tko su ostali zašto onda pišeš laži?
sorry ali sa ove ili one strane Save, meni je to sve isto ...
Eto ja cu ti kao autohtoni Lošinjan reci da biti Lošinjan nije ništa posebno, ako se ti sramis kraja iz kojeg si dosao...to je tvoj problem.
Ako se jako dobro zna, objasni i meni koji ne znam. To ne može biti teško objasniti kad se "zna jako dobro". Ne izmotavaj se, nego objasni ;)
Quote:Čime se to postaje Lošinjan a da nisi nogom kročio na njega?
Quote:Daj malo pobliže o tom silovanju. Ovako bez pojašnjenja to je prazna priča.
Quote:Ne postoje autohtoni, tj. samonikli Lošinjani. Svatko od nas ima nekog pretka koji nekamo došao, ostao i dobio potomke.
Quote:Otkud ti pomisao da se sramim kraja iz kojeg sam došao? Izgleda da se ti sramiš kraja iz kojeg su tvoji pretci pa lupaš gluposti o autohtonosti.
Nadalje da se koji nisu Losinjani (ali zive ovdje) ne uvrijede, nas gradonacelnik je mislio i na nji. Primjer:
kap.d.plov. dipl.ing. strucnjak za jahtarstvo napredovao je do vrlo dobro placene funkcje (bez dana radnog iskustca) , sto znaci da se sve moze...samo treba imati volje.
Znači postoje Lošinjani koji ne žive ovdje, a postoje i oni koji žive ovdje a nisu Lošinjani. Pa daj ti meni neukome reci što od čovjeka čini Lošinjana. Kako netko tko živi na Lošinju nije Lošinjan, a Lošinjan je netko tko tu ne živi?
U Općini Kolan u posljednjih 10 godina broj stanovnika porastao je za punih 15 posto. Osim toga stopa nezaposlenosti u tom malom mjestu tek je 1 posto, što govori o dobrom gospodarskom razvitku.
Kolan polako, ali sigurno razvija brojne gospodarske grane. Kao što je za ovo mjesto poznato, Kolanjci se uglavnom bave ovčarstvom, poljodjelstvom i vinogradarstvom, no posljednjih godina Kolan je postao pravo turističko središte.
Svake godine brojimo sve veći broj dolazaka turista u naše mjesto, a posebno mi je drago da je među njima velik broj mladih. – kazao je Josip Zubović, načelnik Općine Kolan, dodavši kako ipak smatra da na području turizma nisu dovoljno iskoristili kapacitet.
Ne samo da im turizam cvate, već se u mjestu otvaraju i nova radna mjesta.