Lošinj je oduševio svjetsku kremu turizma. Svjetska turistička organizacija proglasila je projekt Miomirisi i okusi Lošinja trećom najboljom inovacijom, a nagradu je u Madridu, na konferenciji u sklopu sajma Fitur, preuzela direktorica Turističke zajednice Grada Malog Lošinja Đurđica Šimičić, izvijestio je Novi list.
Projekt Miomirisi i okusi Lošinja proizašao je iz bioraznolikosti po kojoj je otok poznat još od vremena Ambroza Haračića, biologa koji je ustvrdio specifične značajke ovdašnje mikroklime pogodne za poboljšanje zdravlja. U prilog tome idu i znanstvene studije koje su dokazale da se već i kratkotrajnim boravkom na otoku povećava kapacitet pluća.
Miomirisni vrt
Početak uspješne priče oko Lošinja kao, među ostalim, i miomirisne destinacije, vezan je za otočanku Sandru Nicolich koja je prije deset godina u vrtu pored obiteljske kuće napravila Miomirisni vrt s autohtonim biljem koje su turisti vrlo rado posjećivali, a čine to i dan-danas. Đurđica Šimičić kaže da je Turistička zajednica odlučila poduprijeti Miomirisni vrt prepoznajući taj projekt kao pionira brenda vitalnosti i zdravlja po čemu je Lošinj postao privlačan posljednjeg desetljeća i na čemu se gradi budućnost.
Upravo je brend zdravlja i vitalnosti, smatra Šimičić, ono po čemu se Lošinj izdvaja od ostalih destinacija, kao i po tome što je godinama puno učinjeno na infrastrukturnom razvoju, a da se nije narušila prirodna bioraznolikost i ravnoteža.
Sačuvali prirodu
– Uspjeli smo sačuvati prirodu, a istovremeno napredovati po pitanju komunalne infrastrukture. To je inteligentno rješenje na koje smo ponosni – razvoj bez ugrožavanja, a to su prepoznali i u Svjetskoj turističkoj organizaciji kada su nas izabrali među tri najuspješnija projekta za inovacije, kaže direktorica TZG Malog Lošinja Đurđica Šimičić navodeći da je riječ o sveuobuhvatnom projektu u kojemu sudjeluju svi zainteresirani otočani, prije svega oni uključeni u turizam na bilo koji način.
Riječ je, primjerice, o prozvođačima prirodnih proizvoda, ukrasnih ili uporabnih, sustavu edukacije, implementaciji priče Miomirosa i okusa Lošinja u sve turističke objekte, gastronomiju, promidžbene aktivnosti...
– Bili smo najmanja destinacija koja se predstavljala u Madridu, uz velike regije i države svijeta. Upravo je to bilo upečatljivo, Lošinj ima devet tisuća stanovnika i gotovo svi sudjeluju u projektu. Projekt nije napisan pa da ga se strogo pridržavamo. Temeljno imamo odrednice, ali svake godine dograđujemo ga novim idejama, nekad je to na poticaj Grada, nekad Turističke zajednice, a često na poticaj stanovnika. Svi su aktivno angažirani, gospodarstvo na koncu profitira, a da se nikoga ne ugrožava i svatko ima svoj interes, kao i želju za stalnim napretkom, kaže Šimičić.
Šimičić ističe kako je perspektiva usmjerena u istom smjeru – daljnja implementacija zdravlja i vitalnosti uz naglasak na odrednicama održivog turizma.
Odgovorni turizam
Šimičić kaže da u Lošinj rade po pravilima struke i u skladu s trendovima, a to je prije svega odgovorni turizam za koji su prije nekoliko godina dobili nagradu u Milanu, koja je po svemu sudeći prethodila i odličnom trećem mjestu Miomirisa i okusa Lošinja nagrađenih u Madridu.
– Radimo analizu tržišta, mjerimo kvalitetu, uspoređujemo zadovoljstvo gostiju i stanovnika, to je odgovorni turizam. Pitali smo Lošinjane da li žele cjelogodišnji turizam, a cijenjeni, svjetski priznati stručnjak Jafar Jafari baš je u Madridu komentirao to pozitivnim, zaključila je direktorica TZG Malog Lošinja Đurđica Šimičić.
Od malih nogu
Edukacije otočkih mirisa i okusa provode se već od vrtića, različitim radionicama, potom u osnovnoj i srednjoj školi kroz prezentacije, kvizove i ostale oblike učenja. Tu vrijedi istaknuti mlade ugostitelje, učenike lošinjske Ugostiteljske škole koji već za školovanja, osim stručnog usavršavanja, imaju priliku biti inovativni. Tako su uključeni u Adrianovu miomirisnu kuhinju i Apoksiomenovu antičku kuhinju. Lošinjska gastronomija u budućnosti tako sigurno može računati na nešto drugačije od ostalih.
(Slađana Vignjević)
Svatko ima pravo na zdrav život.
Comments
www.volim-losinj.org/politika/1872-mit-o-otoku-vitalnosti
Također,zakonski treba zabraniti pustošenje miomirisnog otočkog bilja, prije svega miomirisnog magriža od strane biljnih vandala, jer nastavi li se kako je bilo ovoga ljeta, uskoru neće biti ništa za mirisati. TZ bi trebala pokrenuti sve gradske i županijske strukture da se zakonski zabrani ovo uništavanje u kojem sudjeluju i neki naši sumještani...
https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:28:0::NO:28:P28_SBT_MBS:040209240
ja bih za početak volio pogledati taj nenapisani miomirisni projekt koji je dobio svjetsku nagradu
možda bi mogli na isti način pokupiti još neke nagrade
Bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju takva kulturna dobra uživaju zaštitu prema odredbama Zakona (čl.3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ).
Prema tome narušavanje i uništavanje kulturne baštine R.Hrvatske kao što je park šuma Čikat te nepokretna kulturna dobra kao što su svaka pojedina zgrada u uvali Čikat je definitivno kulturocid.
Prema Protocol Additional to the Geneva Conventions: Odjeljak III Civilni objekti članak 53. Zaštita kulturnih objekata i mjesta štovanja zabranjeno je:
a)Počiniti bilo koji neprijateljski akt usmjeren protiv povijesnih spomenika , umjetnička djela ili mjesto štovanja koji čine kulturno ili duhovno nasljeđe naroda
b)......dakle zabranjeno je
c)Učiniti takve objekte objektima odmazde.
Zbog uništenja kulturne baštine u uvali Čikat trebale bi odgovorne osobe odgovarati.
Hitno bi trebalo zaštiti odnosno registrirati kao nepokretno kulturno dobro stari hotel Čikat sa okolnim vilama.Pozivam službe u Gradu Mali Lošinj da pokrenu registraciju navedenih objekata u Ministarstvu kulture R.Hrvatske.
Ako ih već država nije zaštitila, ostaje pitanje zašto ih Grad Mali Lošinj nije zaštitio kao kulturno dobro od lokalnog značaja.
Sad je kasno, ili što bi narod rekao: Pojeo vuk magare.
- Gdje su sada Hrvatske sume u zastitti i devastaciji borova?
- Gdje su zeleni ili odbor pri opcini za zastitu od devstacije i kulturocida?
A gdje i kome je placena lova za takvu devastaciju i gradnju?
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=IqhlQfXUk7w[/youtube]
Ali nema veze, nije interesantno to je privatni problem vijećnika Ivkovića.
Da. Veliki je trud uložen u taj članak možda i nešto novaca poreznih obveznika a da se ne objavi.. Instalacija koja je očito namještena da se protivnika diskreditira i ocrni iako tema ni najmanje ne spada u domenu izvještavanja jer privatni sporovi to nisu i o njima odlučuju sudovi a ne nakakav novinar. Taj isti novinar ima šta za pisati npr. rušenje kulturne baštine, blatnjave ceste po cijelo gradu, rupetine na Rukaviću koje će tamo ostati do ko zna kada, skoro 2 milijuna kuna ulupano u kružni tok koji to nije niti će biti, nalaz državne revizije po stavkama javne nabave u milijunima kuna koji nisu provedeni po zakonu itd. Dakle izvještavanje o javnom dobru. Šta mene i općenito ljude brine Rudi i njegovi sporovi? Mene brinu druge stvari ali o njima nitko ne piše. Zašto??
zatraženi su novci iz EU fondova??? Prezentiran je projekt i animacija inkubatora. ali od inkubatora NIŠTA.
Koliko je meni poznato, projekt je razrađen način izrade nečega (projekt zgrade, projekt ceste) tj. zaokružen, cjelovit i složen nacrt posla s definiranim ciljevima i rokovima izvršenja uz koordinirane napore određenih osoba, službi, ili poduzeća. Za direktoricu TZ to je nešto nenapisano u čemu sudjeluju "gotovo svi" stanovnici, a čega se strogo ne pridržavaju. Ja bih rekao da to uopće nije projekt.
.
mene samo zanima da me na pješačkoj šetnici oko Kadina ne zgazi neka bicikla, da li je to u projektu?