Povodom zastoja u pregovorima izmedju Krčke biskupije i "Jadranke" o zemljištu na predjelu Matalda na Punti Križa gdje je najavljena gradnja golf-igrališta s pratećim objektima objavljujemo prilog posjetitelja ove stranice o rizicima za ljude i okoliš povezanim s njihovim održavanjem.
... Održavanje golf terena također može iscrpiti resurse svježe vode. U posljednjih nekoliko godina porasla je popularnost golf turizma te je naglo porastao i broj golf igrališta. Golf tereni zahtijevaju ogromnu količinu vode svaki dan, a kao i kod drugih slučajeva prekomjernog korištenja vode, to može dovesti do nestašice vode. Ako voda dolazi iz bunara, pretjerano ispumpavanje može izazvati prodore slane vode u podzemne vode. Golf naselja se sve više i češće nalaze u ili u blizini zaštićenih područja ili područja gdje su resursi ograničeni, pogoršavajući njihov utjecaj.
"Tourism Concern" (britanska organizacija koja radi "sa zajednicama u destinacijskim zemljama s ciljem smanjenja socijalnih i ekoloških problema vezanih uz turizam") je izračunala da: "prosječno golf zemljište u tropskim zemljama poput Tajlanda treba godišnje oko 1500 kg kemijskih gnojiva, pesticida i herbicida te troši vode jednako kao 60.000 mještana ".
Osim iznimnih količina vode potrebne za navodnjavanje golf terena, problem je i utjecaj na krajolik, krčenje prirodne vegetacije i uništavanje staništa i hranilišta brojnim životinjama. Također postoji i veliki problem zbog korištenja velikih količina kemikalija koje se koriste da bi trava ostala zelena i bez korova, kao i protiv bolesti i nametnika. Korištenje umjetnih gnojiva i pesticida ne utječe samo samo na travu, već i na čovjeka i kompletni eko sustav. Oni se nakupljaju u zemljištu, te navodnjavanjem ili kišom dolaze u podzemne vode i time i do čovjeka. Pogođeni su i brojni insekti, gujavice i glodavci, te životinje koje se hrane njima. Dakle, golf tereni snažno utječu na eko sustav i mijenjaju ga bez ikakvih prethodno napravljenih analiza o posljedicama izmjene krajolika.
Da bi trava ostala zdrava koriste se sljedeći pesticidi: insekticidi (protiv insekata), rodenticidi (protiv glodavaca), herbicidi (protiv korova), fungicidi (protiv gljivica), akaricidi (protiv pauka i grinja). limacidi ili moluskicidi (protiv mekušaca). Prema Stockholmskoj konvenciji o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, 9 od 12 najopasnijih i postojanih organskih kemikalija su pesticidi. Opće poznata činjenica je da su pesticidi kancerogeni, neki djeluju kao hormonalni disruptori, neuro toksični su, urokuju smetnje u rastu i razvoju, dok su neki "samo" otrovni. Niti jedan ni je siguran za ljudsku uporabu.
The Daily Green prenosi studiju koja povezuje dijabetes s pesticidima. Pesticidi koji se obično koriste na terenima za golf su bili povezani s nevjerojatnim povećanjem rizika od dijabetesa od 250% za radnike koji primjenjuju pesticide. Ovo je jedna od najvećih studija te vrste, provedena od strane Nacionalnog instituta za zdravlje, na više od 30.000 ispitanika.
Kemikalija, trichlorfon, povezana je s 85% povećanjem rizika od dijabetesa kod povremenih korisnika, a čak 250% povećanje rizika za je primjećeno kod onih koji ga primjenjuju više od 10 puta. Od onih koji koriste kemikalije često, 8,5% je razvilo dijabetes, u odnosu na 3,5% onih koji ga nikada nisu koristili. Taj pesticid se koristi za uništavanje žohara, cvrčaka, stjenica, buha, muha i krpelja, a njegova glavna primjena je za terene poput golfa. Ovo nije jedino istraživanje, studije dokazuju i da korištenje bilo kojeg od pesticida više od 100 dana u životu povećava rizik od dijabetesa za 17%.
Svatko ima pravo na zdrav život.
Comments
Miriše na Dajlu...
https://8chan.co/tg/src/1411768551969.jpg
Članovi Inicijative “Srđ je naš” zahvalili su danas svim građanima, udrugama i institucijama koji su pismima upozorili UNESCO na ozbiljno stanje u kojem je Dubrovnik zbog najavljene izgradnje golf projekta na platou Srđu te se nadaju da je UNESCO-ovo upozorenje zadnja šansa da se grad spasi od koruptivne sprege mešetara zemljištem i politike.
http://narod.hr/hrvatska/srd-je-nas-unesco-adnja-nada-za-sprjecavanje-izgradnje-golf-terena-na-srdu/
Konferenciju za novinare održali su ispred Orlandova stupa, koji su zaštitili daskama želeći usporediti trenutačno stanje s onim početkom 1990-ih, kada se Dubrovnik zbog agresije našao na popisu ugrožene svjetske baštine.
Đuro Capor iz Inicijative “Srđ je naš” zahvalio je svim građanima, udrugama i institucijama koji su pismima upozorili UNESCO na ozbiljno stanje u kojem je Dubrovnik. Kako je ocijenio, to su pojedinci koji vole grad i razumiju što je to svjetska baština. Komentirajući nedavna UNESCO-ova stajališta u vezi s izgradnjom tzv. golfskih projekta na Srđu, Capor je rekao kako je to stručna ocjena s najviše razine koja pokazuje da se Dubrovnikom upravlja na štetan i razarajući način. Podsjetio je da su upozorenja građanskih udruga te struke prošlih godina vezana za megalomanski projekt na Srđu i neodrživi broj posjetitelja s kruzera bila opravdana, što potvrđuje i nedavna UNESCO-ova ocjena.
“Dokumentacija koju je UNESCO tražio trebala je biti sastavni dio procedura za izradu urbanističkog plana uređenja platoa Srđa, poput, na primjer, studije utjecaja na okoliš”, rekao je gradski vijećnik s liste “Srđ je Grad” Ivan Viđen. On smatra da su Ministarstvo kulture i grad Dubrovnik zajedničkim snagama isključili UNESCO iz sudjelovanja u donošenju prostornih planova te su njegove upite i preporuke godinama držali u ladicama i trudili se po svaku cijenu u međuvremenu izglasovati projekt na Srđu.
“Ovakvo neodgovorno ponašanje politike dovelo je do procjene Odbora za svjetsku baštinu da se nekontrolirani procesi u Dubrovniku trebaju bolje nadzirati jer ugrožavaju vrijednosti zbog kojih je Dubrovnik i bio proglašen gradom pod zaštitom UNESCO-a”, rekao je Viđen i dodao da je velika čast i odgovornost biti dijelom svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-oa.
“To je dokaz da su naši prethodnici na ovom prostoru stvorili nešto toliko vrijedno da je to prepoznato kao baština čitavoga čovječanstva i kao takvo se štiti za buduće generacije, istaknuo je.
Po njemu, gradske vlasti ne znaju odgovorno upravljati gradom koji je svjetska baština.
Neodgovorno ponašanje aktualnih, ali i ranijih političkih garnitura i na lokalnoj i na nacionalnoj razini i dovelo nas je u ovu situaciju da se grad mora obraniti od razaranja i crvenjeti se pred svjetskom kulturnom javnošću”, rekao je Viđen.
UNESCO je zatražio zamrzavanje svih aktivnosti vezanih uz nastavak projekata na Srđu.
“Hoće li Ministarstvo kulture i grad Dubrovnik poslušati zahtjev UNESCO-oa i stati sa svim aktivnostima vezanima za golf-resort na Srđu ili će nastaviti servisirati taj projekt izdavanjem dozvola za pristupne ceste, vodovod, kanalizaciju?” upitao je Capor.
UNESCO-ovo upozorenje je možda zadnja šansa da se Dubrovnik spasi od koruptivne sprege mešetara zemljištem i politike, smatraju predstavnici Inicijative “Srđ je naš” i kandidacijske liste “Srđ je grad”.
Već sam copi/peystao jedan tekst iz kojeg se vidi na koji način su uništeni prirodni resursi u drugim sredinama pa da i to još jednom ponovim.
www.tourismconcern.org.uk/.../
www.zk.dbi.hr/.../
Područje Abeerdenshirea znanstvenici su opisali kao svojevrsnu škotsku Amazonu, no to nije spriječilo Donalda da upravo na tom području, u zemlji koja već vrvi golf igralištima, najavi izgradnju još dva ogromna igrališta, zajedno s hotelom od 450 soba i naseljem od 1500 luksuznih kuća. Naravno, ovaj projekt pratila je i najava zapošljavanja nekoliko tisuća lokalnih stanovnika.
Točni podaci je li i koliko lokalnih ljudi zaposleno nikad nisu objavljeni, a vodeći mainstream mediji izbjegavaju takvo pitanje i postavljati. Moć i kapital koji stoje iza Trumpa rezultirali su okretanjem medija, vlade i lokalnih vlasti protiv lokalnog stanovništva, unatoč protivljenjima i negativnim mišljenjima vodećih znanstvenika, ekonomista, ekologa pa čak i samih golfera, koji su izjavili da dodatna igrališta u divljini, pogotovo udaljena od većih gradova, nisu potrebna. Trumpova moć omogućila mu je selektivnu primjenu zakona, koji se na njega ne odnose, za razliku od stanovnika i novinara nad kojima se rigorozno provode. Rezultat su pritvaranja, represija nad stanovnicima, prisilna izvlaštenja, prekrajanje prostornih planova preko noći, pa sve do počasnog doktorata Trumpu na Sveučilištu u Aberdeenu.
Sprega pristranih medija, političke podrške i konstantnog iskrivljavanja činjenica pa čak do otvorenog vrijeđanja dovelo je do toga da su lokalni stanovnici prikazani kao protivnici razvoja koje treba maknuti pod svaku cijenu, „slučajno" su se presijecali električni vodovi, oštećivali bunari iz kojih ljudi crpe vodu za svakodnevne potrebe, ogromne pješčane dine su premještane do samih kuća kako bi se stvorio dodatni pritisak na ove hrabre Škote koji svoju borbu vode i dan danas.